Vrijeme čitanja: min
Sunce je neophodno za život na zemlji, ali danas znamo da dugotrajna i opetovana izloženost suncu i ultraljubičastom (UV) zračenju dovodi do brojnih neželjenih učinaka po zdravlje ljudi, bilo da je riječ o fotostarenju ili kožnim malignim bolestima. Fotostarenje podrazumijeva kompleksne biološke procese koji zahvaćaju sve dijelove kože, a očituju se simptomima kao što su suhoća, duboke bore, crvenilo, hiperpigmentacija i/ili nepravilna pigmentacija (pjege), gubitak elastičnosti. Ozbiljnost fotostarenja ovisi o tipu kože: intenzivnije je kod osoba svijetle puti, a manje vidljivo kod osoba tamnije puti.
Godinama se preplanulost smatrala sinonimom ljepote, ali je evidentno da su znakovi fotostarenja kože nastali zbog pretjeranog sunčanja i izlaganja UV zračenju vidljivi puno ranije nego znakovi prirodnog starenja. Može se zaključiti da mladi ljudi učestalo izloženi UV zrakama prerano stare, a čak 80 % starenja kože lica je posljedica upravo UV zračenja. Također, izloženost UV zračenju povećava incidenciju benignih i malignih novotvorevina kože na fotoeksponiranim dijelovima. Cilj brojnih javnozdravstvenih kampanja upravo je podizanje svijesti o štetnim učincima UV zračenja i time ih minimizirati ili spriječiti te upoznati stanovništvo s pravilnim smjernicama kod izlaganja kože suncu.
Fotoprotekcija podrazumijeva niz mjera koje možemo poduzeti kako bismo spriječili štetne učinke UV zračenja. Opće preporuke uključuju nošenje fotoprotektivne odjeće, šešira i naočala, pravilno nanošenje sredstava sa zaštitnim faktorima (SPF) direktno na kožu te izbjegavanje izlaganja suncu (posebno od 10 do 16 sati). Pod fotoprotektivnu odjeću podrazumijevamo onu koja prema posebnim standardima nosi oznaku UPF (eng. Ultraviolet Protection Factor), a njezina je zaštita ekvivalentna zaštitnom faktoru do 40. Za usporedbu, lagana ljetna pamučna odjeća pruža zaštitu do 6. Prednost odjeće je u tome što adekvatno štiti i od UVA i UVB zraka, dok (još uvijek većina) preparata protiv sunčanja pruža zaštitu primarno protiv UVB zraka. Iznimno je važna i zaštita očiju u obliku nošenja sunčanih naočala koje udovoljavaju europskim standardima s oznakom CE.
Razlikuje se pet kategorija zaštite (CE od 0 do 4). Sunčane naočale štite nas od odbljeska i prirodnog Sunčeva zračenja, ali štite oči i od vjetra, snijega i kiše. Boravak u hladu i oblačno vrijeme ne pružaju dovoljnu zaštitu jer oblaci propuštaju i do 95 % UV zraka. Ne smije se zaboraviti niti refleksija sunca s površina kao što su kamen, pijesak, površina mora, snijeg. Veliki se naglasak stavlja i na upotrebu preparata za zaštitu od sunca. U Australiji, SAD-u i Kanadi sredstva s SPF-om registrirana su kao bezreceptni lijekovi čime podliježu svim regulativama za lijekove, dok se u Europi još uvijek svrstavaju u kozmetičke proizvode. Zaštitna sredstva primjenjuju se na kožu u obliku losiona, mlijeka, stika, aerosola, gela ili kreme.
Preporuka je da se zaštitno sredstvo koristi svakodnevno tijekom cijele godine, a ne samo u ljeti. Zaštitu je potrebno nanijeti najkasnije petnaest minuta prije izlaganja suncu, te ju obnavljati svaka dva sata i nakon svakog plivanja. Poželjno je koristiti vodootporna sredstva sa širokim spektrom djelovanja i minimalnim faktorom SPF 30 te aplicirati otprilike 35 ml zaštitnog sredstva kako bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe. Ne smije se zaboraviti da zaštitni proizvodi ne nadomještaju prirodnu zaštitu i ne produljuju vrijeme izlaganja suncu.
Kratka i kontrolirana izloženost suncu poželjna je i potrebna za opće zdravlje ljudi. Studije su pokazale nedostatnu osviještenost opće populacije o štetnim učincima UV zraka. Rastu i svjetski trendovi kao što su preplanula put, korištenje solarija, geliranje noktiju (korištenje UV lampi). Sve to može dovesti do brojnih kožnih oboljenja, stoga je važna kontinuirana edukacija. Bolje je spriječiti, nego liječiti!
Design & Development Plavi Pixel d.o.o. 2023
