Upoznajte svoj krvni tlak

Sadržaj

Vrijeme čitanja: min

Branka Vukičević, mag. pharm.

Što je hipertenzija?

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak trajno je povišen sistolički krvni tlak i/ili dijastolički krvni tlak (≥140 i/ili ≥90). Sistolički krvni tlak predstavlja tlak koji nastaje pri otkucaju srca, kada srce pumpa krv u žile, a dijastolički krvni tlak je tlak u krvnim žilama između dvaju otkucaja. Kolokvijalno se sistolički tlak naziva „gornji”, a dijastolički tlak „donji”.

Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti (KVB) kao što su koronarna bolest srca, srčano zatajenje, moždani udar i smrt, a također je jedan od glavnih uzroka kronične bubrežne bolesti.

Tablica 1. Klasifikacija krvnog tlaka

KATEGORIJA KRVNOG
TLAKA
SISTOLIČKI KRVNI TLAK (mmHg)DIJASTOLIČKI KRVNI
TLAK
(mmHg)
optimalan<120 i<80
normalan120-129i/ili0-84
visoko normalan130-139i/ili85-89
hipertenzija – stupanj I.140-159i/ili90-99
hipertenzija – stupanj II.160-179i/ili100-109
hipertenzija – stupanj III.≥180i/ili≥110
izolirana sistolička hipertenzija≥140i<90

Koliko ljudi boluje od hipertenzije?

Hipertenzija pogađa više od 1,5 milijardi ljudi diljem svijeta, a u Hrvatskoj od hipertenzije boluje oko 37,5 % ljudi. Procjenjuje se da se oko 18 % svih smrti na globalnoj razini može pripisati hipertenziji što je čini jednim od vodećih uzroka preuranjene smrti.

Koji su simptomi hipertenzije?

Većina ljudi koji boluju od hipertenzije ne osjeća nikakve simptome. Simptomi povišenog krvnog tlaka na početku bolesti najčešće izostaju ili se ignoriraju zbog čega gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak. Simptomi se javljaju kod vrlo visokog krvnog tlaka, najčešće >180/120 mmHg, a to su jake glavobolje, vrtoglavica, bol prsima, teško disanje, mučnina, povraćanje, zamagljen vid, anksioznost, zbunjenost, šum u ušima, krvarenje iz nosa. Upravo zbog toga iznimno je važno redovito provjeravati vrijednosti svog krvnog tlaka i znati pravilno mjeriti krvni tlak.

Koji su čimbenici rizika?

  • starija životna dob (>65 godina)
  • genetika
  • prekomjerna tjelesna težina i pretilost
  • fizička neaktivnost
  • prekomjeran unos soli
  • prekomjeran unos zasićenih masnih kiselina
  • premalen unos voća i povrća
  • prekomjerna konzumacija alkohola
  • pušenje

Liječenje hipertenzije i adherencija

Hipertenzija se liječi antihipertenzivima, lijekovima za snižavanje krvnog tlaka koji se propisuju na liječnički recept. Ako osoba ima povišene vrijednosti krvnog tlaka, treba se javiti svom obiteljskom liječniku.

Adherencija je mjera u kojoj se ponašanje pacijenta u pogledu uzimanja lijekova i pridržavanja uputa podudara s preporukama dobivenima od liječnika koji je propisao lijek. Istraživanja pokazuju da je adherencija iznimno važan faktor u pravilnom liječenju i kontroli hipertenzije. Ako je pacijentu propisan lijek na recept, mora se pridržavati danih uputa o načinu uzimanja lijeka što uključuje redovito uzimanje, nepreskakanje doza, uzimanje u pravilnim intervalima i u preporučeno doba dana.

Nefarmakološke mjere kontrole hipertenzije

Prva je linija prevencije i kontrole hipertenzije promjena načina života, prije i nakon što su propisani lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Preporuke životnih navika temelje se na znanstvenim dokazima. Osim što mogu poboljšati kontrolu hipertenzije zdrave životne navike djeluju na poboljšanje općeg zdravlja i smanjuju rizik od brojnih ostalih bolesti.

Kontrola tjelesne težine

Pretilost postaje globalna epidemija i sve je prisutnija kod odraslih, ali i djece. Prekomjerna tjelesna težina znanstveno je dokazan čimbenik rizika za razvoj hipertenzije, a rizik se povećava jedan do dva puta s povećanjem različitih indeksa pretilosti kao što je indeks tjelesne mase (engl. Body Mass Index, BMI). BMI se računa tako da se tjelesna težina osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima, a vrijednosti BMI trebalo bi održavati između 18,5 i 24,9.

Preporučuje se postupan i umjeren gubitak tjelesne težine te dugoročno održavanje zdrave tjelesne težine. Smanjenje tjelesne težine osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i hipertenzijom dovodi do smanjenja krvnog tlaka za ~ 3 mmHg već nakon gubitka tjelesne težine za 3 do 10 % početne tjelesne težine.

1. Tjelovježba

Smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i liječenje hipertenzije preporučuju tjelovježbu tijekom cijelog života zbog dokazanih antihipertenzivnih učinaka. Naglasak treba biti na smanjenju sjedilačkog načina života i povećanju kretanja ili uvođenju tjelovježbe kada je to moguće. Vrsta i intenzitet fizičke aktivnosti trebaju biti prilagođeni pojedincu pri čemu treba uzeti u obzir početnu kondiciju i komorbiditete (ostale bolesti). Potrebno je započeti polako te postupno povećavati količinu i intenzitet aktivnosti. Aerobne aktivnosti za održavanje i poboljšanje zdravlja za starije osobe mogu biti brzo hodanje, plivanje i vožnja bicikla.

Odrasle osobe (18 – 64 godine): tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta 150 – 300 minuta tjedno ili intenzivno 75 – 150 minuta tjedno.

Starije osobe (+ 65 godina): započeti s 10 minuta jednom-dva puta na dan, pa postupno povećavati do 30 minuta na dan.

2. Unos soli

Prekomjeran unos natrija, >2 g natrija/dan, što odgovara 5 g ili jednoj čajnoj žlici soli, rezultira povišenim krvnim tlakom i vodeći je prehrambeni čimbenik rizika za smrt. Natrij se uglavnom konzumira kroz kuhinjsku sol i iz prerađene kupovne hrane. Preporučuje se ograničiti ukupni unos na manje od 2 g natrija, odnosno manje od 5 g soli dnevno. Hranu je potrebno manje soliti, ali i pripaziti na „skrivenu” sol u kupovnim namirnicama.

3. Šećer

Prekomjerna konzumacija rafiniranog šećera, hrane i pića s visokim udjelom fruktoze (voćni sokovi, pića s dodanim šećerom, sušeno voće, zaslađeni jogurti) i hrane s visokim glikemijskim indeksom (bijeli krumpir, tjestenina) povezana je s povećanim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i izravno utječe na povećanje tjelesne težine. Preporučuje se smanjiti unos šećera u sirovom obliku, prerađenoj hrani, pićima i slatkišima.

4. Vlakna

Dijetalna su vlakna ugljikohidrati koja se ne probavljaju niti apsorbiraju u tankom crijevu, a donose brojne dobrobiti za naš organizam. Nizak unos vlakana čimbenik je rizika za nastanak orašastih plodova, sjemenki i povrća. Preporučuje se unos od minimalno 25 g vlakana na dan.

5. Alkohol

Konzumacija alkohola dokazano povećava rizik od hipertenzije. Smanjenjem konzumacije alkohola u osoba s hipertenzijom značajno se snižavaju vrijednosti krvnog tlaka kod osoba koje su konzumirale tri ili više alkoholnih pića dnevno. Za najbolje ishode preporučuje se potpuni prekid konzumacije alkohola, dok je gornja dnevna granica za konzumaciju alkohola dva standardna pića za muškarce i jedno za žene (standardno piće = 10 g alkohola).

6. Stres i san

Stres je povezan s povećanim rizikom od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Preporučuje se izbjegavati stresne situacije, raditi vježbe disanja, a u slučaju psihičkih poteškoća, javiti se svom liječniku. Higijena sna važna je za održavanje cjelokupnog zdravlja. Loša higijena spavanja utječe na smanjenu regulaciju krvnog tlaka. Odraslim osobama preporučuje se od sedam do devet sati sna noću, redovit san, izbjegavanje unosa hrane, kofeina, alkohola i cigareta prije spavanja, ograničeno izlaganje jakom svjetlu i elektroničkim uređajima prije spavanja. Osobe s poznatim poremećajima spavanja (hrkanje, nesanica) trebaju redovito mjeriti krvni tlak.

7. Pušenje

Pušenje može uzrokovati akutno povećanje krvnog tlaka i poznato je da je nezavisan i snažan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Novi podaci otkrivaju da uporaba elektroničkih cigareta također dovodi do akutnog povećanja krvnog tlaka. Prestanak pušenja izrazito se preporučuje zbog poznatih višestrukih zdravstvenih dobrobiti. Važno je također učinku na zdravlje pristupiti sveobuhvatno pa primijeniti i pristupe za prevenciju debljanja nakon prestanka pušenja.

Kako pravilno mjeriti krvni tlak?

Najmanje trideset minuta prije mjerenja tlaka izbjegavajte kofein, tjelovježbu i pušenje. Ispraznite mjehur. Opustite se i sjedite na stolac leđima oslonjenima na naslon, a stopalima ravno položenima na pod. Podignite odjeću koja pokriva mjesto postavljanja manšete. Veličina manšete treba biti odgovarajuća. Prije prvog mjerenja sjedite tri do pet minuta bez razgovora ili kretanja. Tijekom mjerenja ne smije se razgovarati. Ruka treba biti poduprta, npr. opuštena i naslonjena na stol, ali nemojte sami drugom rukom pridržavati ruku na kojoj mjerite tlak. Sredinu manšete postavite na nadlakticu u razini srca i dva centimetara iznad lakatnog zgloba. Počinite mjerenje. Mjerenje možete ponoviti nakon jedne do dvije minute. Ako se vrijednosti previše razlikuju, izmjerite još jednom i zapišite srednju vrijednost.

Literatura

  1. Brown MT, Bussell JK. Medication adherence: WHO cares? Mayo Clin Proc. 2011;86:304-14.
  2. Williams B, Mancia G, Spiering W, Agabiti Rosei E, Azizi M, Burnier M i sur. 2018 ESC/ESH Guidelines for the management of arterial hypertension: The Task Force for the management of arterial hypertension of the European Society of Cardiology and the European Society of Hypertension. J Hypertens. 2018;36:1953-2041.
  3. Fu J, Liu Y, Zhang L, Zhou L, Li D, Quan H, i sur. Nonpharmacologic Interventions for Reducing Blood Pressure in Adults With Prehypertension to Established Hypertension. J Am Heart Assoc. 2020;9:e016804.
  4. Charchar FJ, Prestes PR, Mills C, Ching SM, Neupane D, Marques Fz, i sur. Lifestyle management of hypertension: International Society of Hypertension position paper endorsed by the World Hypertension League and European Society of Hypertension. J Hypertens. 2024.;42:23-49.
  5. Sarafidis P, Schmieder R, Burnier M, Persu A, Januszewicz A, Halimi JM, i sur. A European Renal Association (ERA) synopsis for nephrology practice of the 2023 European Society of Hypertension (ESH) Guidelines for the Management of Arterial Hypertension. Nephrol Dial Transplant. 2024:gfae041.
  6. 2023 ESH Guidelines for the management of arterial hypertension The Task Force for the management of arterial hypertension of the European Society of Hypertension:
  7. Endorsed by the International Society of Hypertension (ISH) and the European Renal Association (ERA): Erratum. Journal of Hypertension 42:p 194.
  8. WHO. [Internet]. Hypertension. [Citirano 17. 3. 2024.] Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/hypertension.
  9. Paczkowska A, Hoffmann K, Kus K, Kopciuch D, Zaprutko T, Ratajczak P, i sur. Impact of patient knowledge on hypertension treatment adherence and efficacy: A single-centre study in Poland. Int J Med Sci. 2021;18:852-860.
  10. Muntner P, Shimbo D, Carey RM, Charleston JB, Gaillard T, Misra S, i sur. Measurement of Blood Pressure in Humans: A Scientific Statement From the American Heart Association. Hypertension. 2019;73:e35-e66.
  11.  ​HZJZ [internet]. Hipertenzija – povišeni krvni tlak. [citirano 17. 3. 2024.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih- bolesti/hipertenzija-poviseni-krvni-tlak/

 Design & Development Plavi Pixel d.o.o. 2023