Što danas znamo o primjeni probiotika u trudnoći?

Sadržaj

Vrijeme čitanja: min

Ana Močić, mag.pharm., univ.spec. kliničke farmacije

Utjecaj probiotika tijekom trudnoće i dojenja na razvoj dojenčadi

Rani razvoj crijevnog mikrobioma ima presudnu ulogu u oblikovanju fiziološkog sustava domaćina, uključujući imunološke funkcije, metabolizam i razvoj mozga. Sastav mikrobioma dojenčadi pod utjecajem je raznih faktora kao što su prehrambene navike, mikrobiom majke, izloženost okolišu i način na koji se dijete rodilo. Ta saznanja posebno su važna u ranoj dobi koje je ključno za razvoj mozga i dugoročno zdravlje.

Kako probiotici mogu podržati razvoj mikrobioma dojenčadi?

Jedna od strategija koja se preporučuje za potporu zdravom razvoju mikrobioma dojenčadi je korištenje probiotika tijekom trudnoće i dojenja. Dosadašnja istraživanja sugeriraju da su probiotici sigurni i da donose brojne zdravstvene prednosti, uključujući pozitivne učinke na mikrobiom dojenčadi, majčino mlijeko i smanjenje rizika od metaboličkih i imunoloških poremećaja.

Jedna od strategija koja se preporučuje za potporu zdravom razvoju mikrobioma dojenčadi je korištenje probiotika tijekom trudnoće i dojenja. Dosadašnja istraživanja sugeriraju da su probiotici sigurni i da donose brojne zdravstvene prednosti, uključujući pozitivne učinke na mikrobiom dojenčadi, majčino mlijeko i smanjenje rizika od metaboličkih i imunoloških poremećaja.

Studija MILK: utjecaj probiotika na razvoj mozga dojenčadi

Cilj nedavne studije bio je ispitati kako unos probiotika kod majki tijekom trudnoće i dojenja utječe na funkcije mozga dojenčadi. U okviru studije, parovi majki i njihove djece sudjelovali su u istraživanju MILK (Mothers and Infants Linked for Healthy Growth) provedenom u Oklahomi i Minnesoti. Klinički i demografski podaci prikupljeni su od svih sudionica, dok su informacije o unosu probiotika dobivene putem upitnika tijekom trudnoće i dojenja.

Upitnici su sadržavali pitanja o korištenju probiotika, vremenskom razdoblju uzimanja i vrsti probiotičkog dodatka. Razine C-reaktivnog proteina (CRP) i interleukina 6 (IL-6) u majčinom mlijeku analizirane su imunološkim metodama, a mikrobiomi su proučavani iz uzoraka majčinog mlijeka i fecesa dojenčadi.

Rezultati istraživanja pokazali su da su majke koje su uzimale probiotike mjesec dana nakon poroda u mlijeku imale niže razine CRP-a i IL-6, osobito ako su probiotike konzumirale i tijekom trudnoće. Dojenčad čije su majke koristile probiotike imala su veću raznolikost crijevnog mikrobioma, s višim razinama rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Osim toga, dojenčad čije su majke uzimale probiotike zabilježila su poboljšanja u funkcijama pamćenja.

Prisutnost bakterija roda Lactobacillus i Bifidobacterium u crijevima dojenčadi bila je povezana s boljim zdravstvenim ishodima, uključujući smanjenje upale, poboljšano zdravlje crijeva i unaprijeđene kognitivne funkcije.

Zaključak: Probiotici kao podrška zdravlju dojenčadi

Zaključeno je da primjena probiotika tijekom trudnoće i dojenja može predstavljati učinkovitu strategiju za potporu optimalnom neurološkom razvoju i cjelokupnom zdravlju dojenčadi. Međutim, ističe se potreba za daljnjim istraživanjima s većim brojem sudionika i duljim razdobljem praćenja učinaka probiotika.

Podijelite na društvenim mrežama:

 Design & Development Plavi Pixel d.o.o. 2023.