Vrijeme čitanja: min
Proljev definiramo kao učestalo pražnjenje rijetke ili vodenaste stolice koja odstupa od normalnog ritma pražnjenja crijeva. Razlikujemo akutni i kronični proljev.
Glavni simptomi dehidracije jesu slabije vlažne sluznice, primjerice sluznica usne šupljine i obložen jezik, a kod dojenčadi uvučena velika fontanela. Kod loše hidracije djeca manje mokre, budući da organizam štedi tekućinu. Također, jedan od značajnih znakova jest i klonulost djeteta.
Najčešći uzročnici proljeva danas su rotavirusi, a slijede adenovirusi, enterovirusi, norovirusi i niz drugih virusa te bakterije. Važno je istaknuti bakterijske infektivne proljeve jer oni zahtijevaju nadzor liječnika i primjenu antibiotske terapije. Bakterije koje najčešće uzrokuju enteritise su Salmonella, Campylobacter, E. coli i njihovi toksini (npr. stafilokokni toksin).
Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima (jaslicama i vrtićima), ali i na bolničkim odjelima jer je zaraznost velika. Prijenos je fekalno-oralnim putem, tj. unosom zagađene hrane i vode, prljavim rukama, ali i kapljično (zrakom). Na neopranim rukama virusi mogu preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima i u hrani čak i duže.
Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna. Dijete se može ponovno razboljeti, no bolest je tada obično blaža.
Akutni proljev trebao bi prestati unutar dva tjedna. Simptomi koji traju duže od dva tjedna smatraju se kroničnim proljevom koji zahtijeva nadzor liječnika.
Liječenje infektivnog proljeva provodi se simptomatski, dakle bez obzira na uzročnik, nastoje se otkloniti simptomi kako bi se kao krajnji cilj spriječila dehidracija. Najvažnija mjera jest spriječiti dehidraciju pojačanim unosom tekućine. Za rehidraciju najbolje su oralne rehidracijske otopine, koje osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite, pa se osim vode nadoknađuje i manjak elektrolita i šećera. Uz to treba nuditi i druge tekućine: vodu, čaj, juhu i slično jer oni isto hidriraju i okrepljuju organizam. Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, tj. ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, potrebno je provoditi parenteralnu rehidraciju. Uz rehidraciju, važno je provesti i druge farmakološke mjere kao što su uzimanje probiotika koji mogu skratiti trajanje i intenzitet proljeva. Također, od velike pomoći mogu biti oralni adsorbensi koji imaju sposobnost vezanja štetnih tvari na sebe te izlučivanje istih putem stolice.
Dokazano je kako nema potrebe ni za kakvim restrikcijskim dijetama jer dodatno iscrpljuju organizam. Važno je da dijete jede energetski i imunološki hranjive tvari. Izbjegavati valja samo osmotski aktivne tvari poput slatkih napitaka, slatkiša, nekog voća.
Povoljna djelovanja probiotika dokazana su za više vrsta probiotičkih sojeva, poglavito iz rodova Lactobacillus GG, Saccharomyces boulardii i Lactobacillus reuteri sojeva. Nadalje, probiotici su najučinkovitiji kada se primijene u početnoj fazi bolesti, posebice kod virusnih gastroenteritisa, a savjetuje se uzimati ih 7 – 14 dana nakon što nestanu simptomi.
Design & Development Plavi Pixel d.o.o. 2023